Ako vas tekst ili predlog ima zabavni ili edukativni sadrzaj
najverovatnije ce biti stavljen na stranicu. Naravno, autor ce
biti uredno potpisan i bice mu odato priznanje (potpis ispod teksta i
link) Dalje .
Jezero Pelagicevo
Jezero Pelagicevo nastalo je sezdesetih godina proslog vijeka,
iskopavanjem sljunka za potrebe izgradnje magistralnog puta
Tuzla-Orasje.
Kompleks jezera je povrsine od oko 80 hektara, od cega 33 hektra obuhvata vodena povrsina jezera. Jezero, kao i zemljani
kompleks oko jezera nalazi se na teritoriji opstine Pelagicevo.
Kompleksom gazduje Poljoprivredno dobro "Napredak" iz Pelagiceva.
Prvo
poribljavanje jezera obavljeno je vec davne 1967.godine sa 3 tone sarana. Prosjecna dubina jezera je oko 4 metra, a godisnje oscilacije
vodostaja u zavisnosti od klimatskih faktora, krecu se do jednog metra.
Ova vodena akumulacija puni se vodom uglavnom iz podzemnih
izvora sa kojima je spojena i ciji nivo regulise i nivo jezera , sto
znaci da je u tom smislu ovo jezero zatvorenog tipa i ne puni se
dotokom drugih povrsinskih voda, niti je sa njima spojeno. Od
samog nastanka, na jezeru je zazivio sportski ribolov, u ciju svrhu je
odmah formirana i ribocuvarska sluzba, ciji je zadatak bio da sprijeci
nesportske nacine ribolova, da vrsi prehranu ribe, te da brine o stanju
ribljeg fonda, odnosno o kompletnom izgledu kompleksa jezera.
Posebnu
ekspanziju sportski ribolov na ovom jezeru dozivio je kada je veliki
industrijski gigant u bivše Jugoslavije "UPI-Zora" Sarajevo u saradnji
sa PD "napredak" od jezera napravili svojevrsnu turisticku destinaciju
koju su posjecivali mnogi istinski zaljubljenici u ovaj sport iz svih
republika bivse drzave. Kako su jos u to vrijeme, na jezeru zavedena
veoma stroga pravila ponasanja na vodi, u smislu planskog
izlovljavanja, cuvanja okoline i sveukupne discipline. Samo
privilegovani ribolovci koji su postovali pomenuta pravila, mogli su
uzivati u blagodetima ovog prelijepog jezera. Jezero Pelagicevo cesto
su posjecivali ljudi iz samog politickog vrha bivse drzave, pa cak i
neke strane diplomate, sto ukazuje na cinjenicu kolika je ozbiljnost
bila prisutna u samoj organizaciji. Iz tog vremena datira i drugi
naziv, odnosno sinonim za ovo jezero-DIPLOMATSKO JEZERO- kako su ga
popularno nazvali ribolovci i lokalno stanovnistvo.
Plansko
gazdovanje jezerom, ozbiljno je naruseno sa pocetkom posljednjeg rata u
BiH, kada je prestala sa radom ribocuvarska sluzba i kada je jezero
dozivjelo ozbiljna ostecenja u smislu nesportskog i neselektivnog
izlova. Racuna se da je riblji fond ostecen za oko 30 % od cega je
najvise stradalo riblje mladji, a najmanje kapitalnih primjeraka.
Neposredno po prestanku rata na ovim prostorima , prestao je i
neplanski izlov ribe zabranjenim odnosno nesportskim metodama, a riblji
fond se poceo prirodnim putem postepeno obnavljati.
U tim
godinama normalizacije svakodnevnog zivota, kompleks jezera bio je u
prilicno zapustenom stanju, prije svega u velikoj zatravljenosti vode,
izuzetno loseg stanja puteva koji vode do i oko jezera, zapustenosti
ribolovnih pozicija, itd., te samim tim jezero je bilo neinteresantno i
neatraktivno za prave sportske ribolovce.
Takvo stanje
trajalo je sve dok grupa ljudi, entuzijasta, zaljubljenika u prirodu i
ribolov, uglavnom saranski, nije modernim metodama lova sarana dosla do
znacajnih ulova kapitalnih primjeraka riba. Od 2001 do 2005. godine, na
jezeru Pelagicevo, ulovljeno je preko 50 autohtonih kapitalnih
primjeraka sarana, razlicitih feno tipova, tezine izmedju 10 i 22 kg,
koji su fotografisani i vraceni u vodu. Grupa sportskih ribolovaca iz
Pelagiceva i okoline , uvidjevsi sve mogucnosti i blagodeti koje pruza
savremeni sportski ribolov, na ovom jezeru preduzima odredjene korake u
smislu zastite i unapredjenja kompleksa jezera i covjekove okoline
uopste.
U Martu 2006 godine je obavljeno poribljavanje jezera
Pelagicevo sa oko 2000 kg Sarana prosjecne tezine od 4 do 12
kilograma,a pocetkom maja 2006. godine jezero Pelagicevo je poribljeno
sa oko 250 kg Sarana i 250 kg Amura vecinom 10+ kg i u manjim
kolicinama ubaceno je stuke i soma.